Obožavam film Sedam. Morgan Freeman i Brad Pitt u ulogama policajca pred mirovinom i njegove zamjene naprosto su fascinantni u borbi protiv serijskog ubojice koji ritualno ubija ljude zbog oholosti, škrtosti, bluda, zavisti, neumjerenosti u jelu i piću, srditosti i lijenosti, smrtnih grijehova koje je još u šestom stoljeću kao takvima „propisao“ papa Grgur I. U knjizi Rječnik simbola, autora Jeana Chevaliera i Alaina Gheerbranta, simbolika broja sedam je raščlanjena na čak pet stranica pa se, eto, može saznati da se broj sedam pojavljuje 77 puta u Starom zavjetu, „nije samo sedmi dan dan odmora, već je i sedma godina godina odmora, svakih sedam godina oslobađaju se sluge i otpisuju se dugovi dužnicima, Salomon podiže hram za sedam godina, gubavac zaranja sedam puta u Jordan i ozdravljuje, pravedni pada sedam puta i ustaje s oprostom, iz potopa će biti spašeno sedam čistih životinja od svake vrste, Josip je usnuo sedam debelih i sedam mršavih krava, u Iranu se, u trenutku poroda, na prostirač postavlja upaljena svjetiljka i sedam vrsta voća i sedam vrsta aromatskih sjemenki, dok dijete obično dobiva ime – sedmoga dana. Stavi li se pred dijete od sedam dana isukana sablja, postat će hrabro“. Neki će ustvrditi da nije slučajno Akira Kurosawa u svoj najpopularniji film uvrstio sedmoricu samuraja, kao što ruža ima sedam latica, bubamara najčešće sedam točkica, duga sedam boja, Snjeguljica sedam patuljaka, glazbena ljestvica sedam tonova, a kodno ime najpopularnijeg tajnog agenta je 007. U konačnici, ljubitelji suvremene povijesti zasigurno će se sjetiti da je mučeničkom smrću između dva svjetska rata stradalo sedam sekretara SKOJ-a, David i Victoria Beckham kćeri su dali srednje ime ‘Seven’, a Joanne „J.K.“ Rowling je napisala sedam knjiga o Harryju Potteru.
Slučajno ili ne, broj sedam je jako puno zastupljen u hrvatskim vinarijama. Marinko Pavlović, Metkovac s rovinjskom adresom, na simboličkoj razini objašnjava zašto je u svom vinogradu na položaju Sarižol u predgrađu Rovinja posadio sedam sorti grožđa – crljenak, cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc, refošk, teran i montepulciano, te zašto je njihovim izborom na neki način htio „objediniti cijeli ovaj naš jadranski pojas, ali i ispoštovati broj sedam u biodinamici“.
– Znate onu o 3×7, čovjek se razvija u tri sedmice, u sedmoj, četrnaestoj i dvadesetiprvoj godini, i po Steinerovom biodinamičkom kalendaru čovjek bi trebao biti punoljetan tek u 21. godini. To su ti ciklusi kad čovjek prelazi od djeteta u dječaka i mladića, ma – sve to ima neko svoje logično objašnjenje. A sedam sorti koje sam posadio nekako su mi se uklopile, nije u pitanju nikakva magija, objašnjava Marinko.
U svojoj proslavljenoj kupaži Ines u bijelom, Mladen Rožanić, čarobnjak maceracije i dugog njegovanja vina u podrumima, spojio je sedam sorata (sauvignon blanc, pinot bijeli, pinot sivi, vermentino, glera, friulano, graševina) i stvorio jednu od najdojmljivijih vinskih kupaža.
– Uvrštavanje sedam u kupažu Ines u bijelom nije slučajno, ipak sam u svom pristupu vinogradu biodinamičar i sljedbenik Rudolfa Steinera, a za njega je broj sedam cijela jedna priča o životnim ciklusima, objašnjava Mladen Rožanić.
Vječno mladi i razigrani kutjevački vinar Krunoslav Sontacchi svoju „oranž“ kupažu Superslav proizveo je od, pogađate, sedam sorata – graševine, traminca, rajnskog rizlinga, sauvignon blanca, pinota sivog, muškata žutog i morave, srpskog hibrida rajnskog rizlinga i domaćeg genotipa visoke otpornosti na gljivične bolesti i niske temperature nastao na Oglednom dobru za vinogradarstvo u Sremskim Karlovcima. Doduše, kod Krunoslava u odabiru sorti za ovu njegovu inačicu Enjingijeva Venja nikakvu ulogu nije igrao ni Steiner ni biodinamika niti bilo kakva simbolika. Krunoslav se, jednostavno, poigrao sa svime što ima u svojim vinogradima koji graniče s vinogradima njegova uzora, Ivana Enjingija.
Kad su se, tada još mladi i golobradi studenti porečkog stručnog studija vinarstva –Trapan, Damjanić, Kraljević Cuj, Geržinić, Terzolo, Cossetto i Tikel, 2008. godine okupili pod kišobran projekta Crno-bijeli svijet namjeravajući proizvesti „najbolju malvaziju ikada“, nisu se prebrojavali, a vjerojatno nisu ni u primisli priželjkivali da će taj vinarski dream team brojati sedmoricu mladića. Koji su, samo tada i nikad više, od najboljeg grožđa što je svatko od njih imao, proizveli vino 7dan koje je, sanjali su, trebalo pokoriti svijet i biti najbolja međunarodna vizit-karta istarske vinske scene. Ivan Damjanić, koji je danas u prvom ešalonu najboljih istarskih vinara, ni 12 godina nakon Crno-bijelog svijeta i vina 7dan ne može prežaliti naglo ukidanje projekta koji je trajao tek jedno ljeto.
Šteta! No, to je bila dobra poruka i trebalo bi u budućnosti nastaviti s takvim stvarima. Tim projektom smo htjeli svima pokazati koja je to smjernica koja bi ujedno bila input o načinu nastupa na inozemnom tržištu. Naime, sa tih 5.000-6.000 hektara, koliko ima vinograda u Istri, ili 35.000-40.000 hektara, koliko je u Hrvatskoj, mi smo na svjetskoj vinskoj sceni tek kap u moru. Ako želimo izaći vani, moramo imati količinu, ali i biti korektni u cijeni i stvoriti svoje brandove. Poput 7dan, prisjetio se Ivan Damjanić svojih studentskih dana.
I Bruno Trapan smatra da je projekt, da je opstao, mogao postati čudo, a 7dan ocjenjuje „jednom od najuspješnijih ikad proizvedenih malvazija“!
Kad je krajem 2019. godine Tomislav Trdenić, predsjednik udruge Moslavačka vinska cesta, na sva zvona galamio o hvalevrijednom projektu škrleta kojeg su zajednički proizvela sedmorica tamošnjih vinara, nisam siguran da je znao, ili, barem, da se u toj pozitivnoj euforiji mogao prisjetiti gotovo istovjetnog projekta svojih istarskih kolega.
Sedmorica moslavačkih vinara (Lagena (Sven Đozo), Mikša, Jaram, Miklaužić, Florijanović, Voštinić-Klasnić i Trdenić), u odnosu na tada mlade i nezrele istarske samuraje, ipak su ozbiljniji i iskusniji ljudi „s puno utakmica u nogama“, a i njihova ideja o zajedničkom škrletu nije ad hoc napravljena nego se dugo i promišljeno planirala do u najmanji detalj. Uostalom, brojka sedam, unatoč „istarskom neuspjehu“, dokazano je dobitna formula i u velikoj mjeri se poistovjećuje sa – savršenošću!
– Budućnost, to svi vidimo, nezamisliva je bez nekog zajedništva, tvrdi Tomislav Trdenić.
Nekako u isto vrijeme kad je javnost počela upoznavati zajednički škrlet sedmorice moslavačkih vinara, u Komarni je odležavanje u bačvama završavao plavac 7k, izvozni proizvod za američko tržište sedam vinarija najmlađeg hrvatskog vinogorja (Volarević, Rizman, Terra Madre, Deak, Saints Hills, Modro-zelena braniteljska zadruga, Neretvanski branitelj).
Opet sedmica! Priča se sa 7k razvidno ne okončava, jer je hrvatskim vinarima, slučajno ili namjerno, sedmica čista magija.
