Prije šest-sedam godina bio je to tek stidljiv pokušaj pokazivanja svjetskoj javnosti da i Srbija ima „svoje“ vino kojim se može javno podičiti. Dragoslav Gaga Ivanović je tada iz dubine svog podruma izvukao teško topništvo te na taj Međunarodni dan prokupca donio vino staro 11 godina. Ako su imalo i sumnjali u svoju ideju, tada mladim i bitno vitkijim dečkima, Igoru Lukoviću i Tomislavu Ivanoviću, lučonošama suvremene vinske Srbije, postalo je kristalno jasno da prokupac kao sorta nije samo neki njihov hir, nego realnost i budućnost. Slučajnom gestom, ali prije svega potporom s pokrićem, Gaga je, ne htijući, postao kum prokupca. Uostalom, danas će svi koji se busaju u znanje o vinima iz susjedne nam države priznati da prije desetak godina u Srbiji nije bilo puno dobrih vina. Gagin prokupac se nalazio u tom probranom društvu.
U jeku pandemije covida, sredinom listopada 2021. godine, Igor Luković i Tomislav Ivanović, sada već fizički znatno dojmljiviji, ponovo su, po šesti put, vinsku Srbiju stavili u središte vinskog svemira. Ovaj put, Međunarodni dan prokupca prerastao je u Međunarodni tjedan prokupca, domaćinstvo prokupca nije više samo u Beogradu nego se, poput karavana, razmiljelo Šumadijom, Toplicom, Negotinskom krajinom i Župom, a samohvalu da se u njihovoj ponudi nalazi i neka od etiketa proizvođača prokupca urbi et orbi iznijelo je više od 300 ugostitelja!!!
I opet taj Gaga…
Jest, nažalost, taj velikan vinarstva nas je napustio prošle godine. Jest, on uistinu više nije fizički među nama. Ali, kao nikada ranije, Gaga je sve ove dane ponovo bio na Festivalu prokupca. Njegovi preslatki nasljednici, Nadežda i Ivan, koji su, eto, preko noći morali odrasti i naučiti voziti traktor te prisjetiti se svih onih savjeta koje im je otac od malih nogu usađivao u vinogradu i podrumu te ih brzopotezno početi primjenjivati, časno su naslijedili Gagu i trijumfalno podarili javnosti, vjerujem, remek-djelo od prokupca, vino Gaga, koje je njihov otac započeo 2017. godine pobravši grožđe na položaju Varina, a oni dovršili i nazvali ga samo onako kako se remek-djelo od prokupca i može nazvati – Gaga.
Premijera tog trijumfalnog vina, koje dokazuje, suprotno razmišljanju brojnih skeptika, da prokupac može biti veeeliko vino, upriličena je u predivnom ambijentu vinoteke Wine&Pleasure, a malobrojnim pozvanim uzvanicima, kojih je bilo 20-ak, otvorile su se tri butelje od ukupno proizvedenih tek 700. Koja sreća! Koja čast!
U pizzeriji Majstor&Margarita, koja je prema izboru S. Pellegrina i Acqua Panne, proglašena jednom od najboljih u Europi te je u izboru 50 Top Pizza, koji isključuje pizzerije iz Italije, zauzela 45. mjesto, pizza majstorica Marijana Mandić i Vladimir Bajagić osmislili su pizzu idealnu za sljubljivanje s prokupcem Experiment Vinarije Čokot, a u čijoj recepturi se nalaze kruška, brie, gorgonzola, lješnjak i ružmarin.
U restoranu Homa, jednom od favorita za predstojeću prvu dodjelu Michelinovih zvjezdica na restoranskoj sceni Srbije, fantastični Filip Ćirić nas je uvjerio da njegove uspješnice, poput dimljene tune u BBQ umaku, juneći jezik i janjeće pečenje savršeno idu uz bijelo vino od prokupca Vinarije Milan, Bukovski cuvée (u kojem je uz prokupac i 30 posto začinka!) Vinarije Matalj, Čukundedu, novu atrakciju Vinarij Matijašević koju je potpisao enološki vunderkind Mladen Dragojlović, Bonsai u amarone stilu Vinarije Yotta i spektakularnu kupažu Tri Morave Rezerva Vinarije Temet (prvo Decanterovo zlato za neko vino od autohtone sorte iz Srbije!), koja je, doslovno, za potrebu promocije prokupca na tom ručku potrošila i posljednju butelju iz svog arhiva.
Vinarija Doja iz Toplice i beogradska radionica sladoleda Crna ovca potrudili su se na promenadnom kušanju prokupaca iz 25 vinarija, predstavljenih u Event centru Promenada u Beton hali, prisnažiti cijelu priču o čudesnoj sorti i zasladiti goste pink sladoledom od mascarpoena, grožđanog soka i prokupca.
Bilo je zanimljivo slušati i elokventnog profesora Miroslava Nikolić, biljnog fiziologa, koji je ustvrdio da je prokupac, odnosno kameničarka, rskavac ili niševka, što su još sinonimi za tu sortu, bez obzira na rastuću popularnost i podizanje kvalitete vina, praktički pred – novim rađanjem! Jer, klonsku selekciju prokupca još nitko nije napravio pa se, zapravo, teoretski, niti ne zna jesu li sva vina koja se prodaju pod etiketom prokupca zapravo prokupci. A i poznati talijanski rasadničari iz Rausceda na tržištu nude „prokupac“ sa sitnim, ali i krupnim bobicama. Profesor je u svom nadahnutom predavanju otišao i duboko u povijest pretpostavivši da je Stefan Nemanja neuspješno sklapanje saveza s Friderichom Barbarossom u borbi protiv Bizanta nazdravio „rujnim vinom koje je, vjerojatno, bilo – prokupac“.
- Mi ništa ne znamo o sorti, znamo samo o vinima s etiketom prokupca, zaključio je profesor svoje predavanje koje je proletjelo uz kušanje prokupaca iz vinarija Aleksandrović, Doja i Ivanović.
Dušan Vranić, sommelier sa 16 godina iskustva u Philadelphiji i New Yorku, „gdje je bio na ozbiljnim mjestima – na tržištu“, ispričao je kako su, doslovno, preko noći sada etablirane svjetske sorte poput assyrtika, zelenog veltlinca ili, pak, vina Duoro Boysa iz Portugala, došle na vinske karte najboljih restorana te u dvije godine udvostručile svoje cijene i prodaju. Stidljive, ali uspješne korake u promociji vina s Balkana, Dušan je radio u jednom newyorškom restoranu u kojem je sve započelo s prokupcom Svb Rosa Vinarije Budimir, a onda je, na zahtjev gazde, dobio „zeleno svjetlo“ za sastaviti ponudu vina s Balkana „na čak dvije stranice vinske karte“.
- Temelj rasta i širenja priče o svakom „egzotičnom“ vinu je pobuditi strast kod ljubitelja vina za zemljom odakle potječe to vino, objasnio je Dušan koji je taj svoj dvostranični podlistak na vinskoj karti restorana bio nazvao „Balkanska vinska ruta“.
