Priče o rakijama su donedavno imale ovakve tonove:
Primjer 1.
Ne tako davno, uoči Valentinova 2022. godine, Jutarnji list je na krajnje neobičan način bio najavio AntiValentinovo, rokerski tulum u zagrebačkom Boćarskom domu na kojem su trebali nastupiti Alka Vujica i Let 3, kao svojevrsni kontrapunkt konzumerskom Valentinovu, komercijalnom iscjeđivaču kućnih proračuna. Alka je na popratnoj fotografiji pozirala u pripijenom crnom kostimu i visokim crnim, kožnim čizmama u društvu Damira Martinovića Mrle i Zorana Prodanovića Prlje iz Leta 3. Njezino vamp izdanje pobudilo je mnoštvo reakcija obožavatelja i pratitelja na društvenim mrežama, a Jutarnji list je u naslov izvukao komentar:
- Dobra k’o masni burek poslije rakije!
Primjer 2.
Još nekoliko godina ranije, kroničari glazbene svakodnevice toga će se odmah sjetiti, svjetska glazbena atrakcija, Dubioza kolektiv, doživjela je rušenje servera zbog preopterećenosti uvjetovane golemim zanimanjem obožavatelja za novim albumom, Happy Machine, koji se mogao besplatno downloadati s njihove web stranice. O popularnosti Dubioze suvišno je bilo što reći, ali, u ovome slučaju, valja naglasiti da je Happy Machine, odnosno „sretni stroj“, naziv za tradicionalni kotao za pečenje rakije. Dubioza se melankolično i nostalgično pozvala na prošlost, kad je „ispijanje svježe vruće rakije izravno iz Happy Machine izazivalo trenutnu sreću i ostale efekte slične LSD iskustvima“. Suprotstavljajući se regulativi Europske Unije, koja je nametnula zabranu tradicije pečenja rakije za nekomercijalnu i osobnu upotrebu, Dubioza je svima koji to žele ponudila na omotnici albuma crtani opis sklapanja kazana, a pritom su poslali i nedvojbenu poruku:
- Happy Machine je zov za slobodom u svakom obliku – slobodom govora, kretanja ideja, znanja i borbe običnih ljudi da brane te slobode od bezobzirnih otimača. Čak i ako ne uspijemo, barem imamo Happy Machine da u njemu utopimo svoju tugu”.
Primjer 3.
U Podravskim Sesvetama kod Đurđevca novinari su prije desetak godina „pronašli“ Justinu Randelj, samouku zubarku kojoj se obraćaju stariji sumještani kad trebaju izvaditi zub. Justina je u svojoj „stomatološkoj“ praksi imala vrlo neobičnih situacija koje je ona pretočila u stihove i objavila u zbirci poezije. Poput bakice koja je zbog dezinfekcije rakijom htjela izvaditi zdrav zub.
Naime, Justina je dan ranije toj bakici izvadila pokvareni zub, a za dezinfekciju joj je dala malo rakije. Bakici se svidjela dezinfekcija pa se i sutradan pojavila kod Justine tražeći da joj uz istu primjenu dezinfekcije izvadi, ovaj put – zdrav zub! Justina je sve shvatila i bakica je otišla kući nakon čašice rakije.
Primjer 4.
Ima tome više od deset godina, susjednu Srbiju dobro je potresla afera s firmom Skaid i njezinim vlasnikom Miroslavom Milovanovićem iz Subotice. Naime, njega se bilo optužilo da je izravno odgovoran za smrt nekoliko ljudi zbog povećane koncentracije metil-alkohola u svojim lozama i šljivovicama. Uhićeni su tada i Siniša Rančić iz Pirota, tehnolog u Skaidu, kao i Mane Krga iz Prigrevice, skladištar i rukovoditelj proizvodnje u istoj firmi. Njih se optužnica teretila za kazneno djelo proizvodnje i puštanja u promet škodljivih proizvoda, odnosno alkoholnih pića s visokom koncentracijom metil-alkohola.
U prvom valu policijske akcije bilo je zaplijenjeno i povučeno s tržišta čak 13.400 litara različitih vrsta rakija.
No, ono što je bilo još dramatičnije, nitko nije mogao precizno izračunati količinu rakija koje su proizvedene i puštene u promet da truju i ubijaju ljude. Tek se, otprilike, po ukupno prijavljenom prihodu Skaida, kao i cijeni litre Skaidovih rakija, a koja nije premašivala tri eura, moglo pretpostaviti je njihova godišnja proizvodnja bila oko 640 tisuća litara!!!
Posljednjih godina situacija se stubokom promijenila.
Hrabro i argumentirano sad se glasno može tvrditi da slavonske rakije nisu više samo brlje. Slavonske rakije nisu više samo šljivovica. Slavonske rakije su postale nova prepoznatljivost istoka Hrvatske. Proizvode se od desetak vrsta šljive, kruške – viljamovke ili divlje, dunje, marelice, ima ih i od breskve, meda, različitih sorata grožđa, ali i od piva i – kamilice. U Slavoniji se proizvodi i dvadesetak različitih ginova, neki su sa šljokicama i svjetlucaju u boci i čaši, ima likera od 69 vrsta trava, kao što postoji i Planinkovac, kaptolska inačica pelinkovca, te whisky. Slavonija uskoro dobiva i svoju prvu votku. Samo u Slavoniji vinjak čeka čak 17 godina da izađe na tržište, kao što jedino u Slavoniji komovica stara čak 40 godina tek sada pomalo okončava svoj višedesetljetni boravak u hrastovim bačvama.
Slavonska rakija na velika vrata, ponovo, postaje sinonim Slavonije. Baš kao što su kulen i vino. I tim redom – rakija, kulen i vino, mogu se smatrati slavonskim svetim gastronomskim trojstvom.
U knjizi Zbogom brljama – novi početak slavonske rakije, dao sam si truda i obišao skoro 30 slavonskih destilerija koje su, u najvećoj mjeri, posljednjih godina tek započele svoj životni put. Dojmovi su fenomenalni. I daleko od otrcanih stereotipa u koje se rakija donedavno svrstavala.
U knjizi „ZBOGOM BRLJAMA – NOVI POČETAK SLAVONSKE RAKIJE“, pročitajte sve o akterima svojevrsnog „rakijaškog booma“ koji se upravo događa u Slavoniji.Za sve informacije o knjizi javite se autoru knjige, Željku Garmazu, na telefon 0916400527 ili mailom na zeljko.garmaz@gmail.com.
